Prva fronta

ponedjeljak, 23.05.2011.

Nostalgija

Htio bih ponovo otići u Pariz. U kasno proljeće, vlakom, boraviti u kavanama i ispijati kave u dugim šetnjama gradom. Motanje duhana u malene rizle na uglovima ulica i paljenje istih dok čekam zeleno na semaforu. Htio bih potpuno ući u priču gradu, u ulice koje me toliko oduševljavaju gdje god idem, jer one najbolje znaju ispričati priču o malim i velikim ljudima, lijepim ženama i karnevalima. Oduvijek sam volio velike gradove i ideju o cjelodnevnom lutanju ulicama, ispijanju usputnih piva u lokalnim birtijama, malim neuglednim mjestima s potrganim stolovima gdje konobarice nisu napirlitane dromfulje s umjetnim smješkom umjesto kičme. Miris prljavih ulica pomiješan s okusom pive u arapskoj četvrti i jedan bicikl naslonjen na stup koji čeka da bude ukraden. Neprocijenjivo.
Mislim da je vrijeme da promijenim sredinu.

23.05.2011. u 20:38 • 0 Komentara • Print • #

subota, 08.01.2011.

Damn you fool!

Zaručila se jer je mislila da ju više ne volim. Zaprosio ju je pred cijelom grčkom familijom i nije imala izbora. Rekla je 'da' iako nije htjela. Ima još 7 mjeseci fore da spasi život od braka koji ne želi. Strašno...

08.01.2011. u 13:04 • 0 Komentara • Print • #

petak, 24.12.2010.

+1 :)

Sve frustracije i mržnje prema svakodnevnim problemima nisu put do moje bistrine. Malodušnost može biti dobra samo ako iza nje slijedi svjesnost i skromnost, ali je generalno mentalna kočnica. Ne mogu kriviti vrijeme za svoju depresivnost niti pasivno čekati da sama od sebe nestane. Ja sam tu, moje vrijeme je SADA i ovo SADA je moment kada trebam poduzeti nešto! Nitko mi ne može pomoći koliko si sam mogu pomoći ako prestanem biti blag prema sebi i svojim problemima. Kritiziranje svega je samo postavljanje čeličnih okova oko mojih gležnjeva i to ne vodi nikamo. Odlučnost je riječ o kojoj svi pričaju a u realnost je jedva vidljiva. Moja odlučnost je korak naprijed. Moj zdravi razum je korak naprijed. Moja prošlost i svjesnost da lijepi trenuci ipak postoje je korak prema naprijed. Jebe mi se za mobitele, sanadera i dinamo jer me nisu naučili ništa korisno. Mediji su dno dna ukljućujući sve one govnare koji zarađuju na plasiranju laži u jasvnost u korist novca. Nikad niti nisam tražio odgovore u novinama ili dnevniku hrt-a. Ovdje nema moralnosti niti će ikad biti.
Ljubav je odgovor na moj problem. Iskrenost prema samome sebi je 1.razred osnovne samokontrole i svjesnosti svojih postupaka. Nije patetika reći da je život kratak jer stvarno jest. U jednom momentu ću sam sebe zateći u nepokretnom stanju kada više neću biti kadar ispraviti svoje greške i učiniti nekaj dobro. A savjest će vrištati od godina i godina ignoriranja. Da li želim doći u moment kada će biti kasno? Da li želim poželjeti vratiti vrijeme samo 2 sata u nazad da ispravim kardinalnu pogrešku koju sam upravo učinio? Ne, ja to ne želim.
Iza mene su prekrasne navike iz djetinjstva za koje ne želim da budu ubijene u današnjem duhu vremena. Dajem sve od sebe da zadržim krug ljudi koje volim i zato okrećem još jednu rundu božićnog piva koje se trudi biti pivo a zapravo je žešća pišoka. Ali to nema veze, bitna je namjena.

Volim ljude, delfine i male šumske vjeverice. Sretan mi rođendan.

24.12.2010. u 14:02 • 0 Komentara • Print • #

<	svibanj, 2011
P	U	S	Č	P	S	N
						1
2	3	4	5	6	7	8
9	10	11	12	13	14	15
16	17	18	19	20	21	22
23	24	25	26	27	28	29
30	31